Budućnost čovječanstva ovisi o hrani, a hrana ovisi o sjemenju. U ovom području dolazi do najgoreg oblika privatizacije. Velike korporacije privatiziraju ljudsko nasljeđe. Ne patentiraju se samo nove, GMO vrste, veće i autohtone sorte koje su narodi stoljećima uzgajali. Patentiranje tradicionalnih sorti nije izum već krađa koja se naziva biopriratstvo i ono se događa u cijelom svijetu…

Naša budućnost ovisi o bioraznolikosti, o drugačijem načinu obrade tla, o organskoj poljoprivredi koja troši manje resursa, koja treba manje vode i koja ne truje zemlju. Naša je budućnost u sjemenju koje su uzgajale naše bake i koje se prenosilo s koljena na koljeno i prilagođavalo se uvjetima u kojima je raslo. Naša je budućnost u očuvanju sjemenja koje su poljoprivrednici i vrtlari uzgajali i odabirali stoljećima, u velikoj raznolikosti sorti…

Ljudi su počeli skupljati vlastito sjeme i organizirano uzgajati vlastitu hranu prije  12 000 godina. Upravo je sjeme omogućilo nastanak prvih civilizacija. Do kraja 20-tog stoljeća, broj vrsti voća i povrća drastično se smanjio…

 Kakve posljedice za budućnost čovječanstva može imati gubitak biološke raznolikosti?

Predstavlja li genetska uniformiranost koju nude veliki  proizvođači sjemenja rješenje ili opasnost za svjetsku glad?

U sklopu projekta Zelena knjižnica Sveučilišna knjižnica Sveučilišta u Zadru i udruga "Eko-Zadar" u suradnji s udrugom Zelena akcija pozivaju vas na događanje "Zelena knjižnica - Ekoaktivizam globalno i osobno" koje će se održati 30. listopada 2018. u 18.00 sati u Sveučilišnoj knjižnici ogranak Novi kampus.